Ponedjeljak na DHF-u

Ponedjeljak na 27. Danima hrvatskog filma dan je intrigantnih i provokativnih tema dokumentarnog filma, zvjezdanih igranih radova, podjednako mladih i iskusnijih autora eksperimentalnih djela te otvaranja izložbe filmskih scenografija Vladimira Tadeja. Osim toga, ponedjeljak će obilježiti i spotovi iznimne vizualne kakvoće i pop-kulturne referencijalnosti Dalibora Barića.

U Kinu Tuškanac projektori počinju s radom u 15 sati kada je na rasporedu Natjecateljski program 8. U njemu vodeću ulogu svakako nosi novi dokumentarac Darija Juričana Gazda: Početak. Nakon što je obradio Todorića, Juričan nam kroz priču o Miroslavu Kutli, a kroz sjećanja osnivača HDZ-a, “petog ortaka” i mnogih drugih, pokazuje tko je i kako 1990-ih zagospodario Hrvatskom, preoteo sve njezine resurse, a narod izložio posvemašnjoj financijskoj i duhovnoj bijedi. Teške boje nelijepih uspomena na razaranje industrije, medija i kulture malo će olakšati spotovi Dalibora Barića i Martine Meštrović za pjesme Detoura (Bez tebe) i Pips Chips & Videoclipsa (3PM).

Tuškanačkim slotom od 17 sati dominira novi film Alda Tardozzija Siguran let, obiteljska komedija s Lanom Barić, Bojanom Navojcem, Kajom Šišmanović i drugima. S otkačenom premisom o zabrinutoj majci koja ne želi “sva svoja jaja” (djecu, roditelje i supruga) staviti “u istu košaru” (avion) za puta u Australiju, film uveseljava dobrom dramaturgijom i napokon uspjelim dijaloškim razmjenama, a ispod površine otkriva i neke psihološki neuralgične točke obiteljskih odnosa. Obitelj je temeljna instanca prema kojoj se referira i Kristina Baticeli u svom filmu Crna ovca Bistrička u kojem otkriva kako je to biti deklarirana ateistica iz mjesta koje počiva na vjerskim uvjerenjima svojih žitelja i katoličkom turizmu. Za kraj ovog natjecanja — još jedan vizualno nadahnut spot Dalibora Barića za pjesmu Duhova Tvoja mama to radi.

Od 19 sati u Kinu Tuškanac gusti Natjecateljski program 10 donosi najprije kratki film o filmskoj režiji iz Blankove filmske radionice (r. Marko Bičanić i Karlo Vorih), potom novi igrani film nagrađivane Judite Gamulin Marica u kojem Mirela Brekalo interpretira čistačicu koja nadahnuta skupim minimalističkim interijerom pokušava pobjeći od posla i konfliktne obitelji, pa već proslavljeni animirani film Aerodrom majstorice crtanja na staklu Michaele Müller i eksperimentalni rad Kartograf Hanekeove učenice Darije Blažević koja koristi Google Earth za svoje zemaljsko i kozmičko istraživanje.

Nakon još jednog igranog filma — Sitnice Mladena Stanića o odnosu oca i kćeri, ali i izravnavanju starih računa — slijedi novi dokumentarac filmskog kritičara i redatelja Arsena Oremovića Tak kak je o ocu koji se usprkos nepravednom pravno-socijalnom sustavu i neprijateljski raspoloženoj bivšoj supruzi ne želi odreći kćeri koju nije vidio godinama. Natjecateljski program 10 zaključit će i još jedan spot Dalibora Barića, za pjesmu Kojota Nova riječ te metatelevizijska reklama Ivan-Gorana Viteza Televizija budućnosti s legendama TV programa poput Đele Hadžiselimovića, Olivera Mlakara, Milana Sijerkovića, Joška Lokasa, Tarika Filipovića, Roberta Knjaza i drugih. Ova dva rada prebačena su na današnji termin u Kinu Tuškanac zbog kiše koja je spriječila njihovo prikazivanje u subotu navečer na Ljetnoj pozornici.

Kasnovečernji termin Kina Tuškanac od 23 sata pripada filmovima “Izvan okvira” neobičnih tema ili stilskih postupaka. Ne bi bilo uputno propustiti još jedan sjajan i autentičan film Igora Jelinovića “iz života mladih” Sandra i Marina, kao ni dokumentarac Doma za Božić Tomislava Đurinca koji se, još depresivan od prekida s Adrianom Pezdircom, odlučio obitelji priznati da voli dečke. Jedan od najoriginalnijih hrvatskih autora, koji većinski stvara pod okriljem kinoamaterizma, Zorko Sirotić predstavlja pak eksperimentalni rad Trenodija za žrtve Hirošime, a Mario Pućić u kadar zadanog izreza postavio je svoju onemoćalu Nonnu i dramu njezina odlaska.

U standardnom terminu od 21:30 otvara se i Ljetna pozornica Tuškanac. Najprije je na programu Putovanje Bogdana Žižića — igrani film iz 1972. godine o šutljivim putnicima koji nijemo komuniciraju i tajanstveno nestaju. U filmu, između ostalih, igraju i Ivica Vidović, Fabijan Šovagović, Nada Subotić i Zvonko Lepetić.

Nakon ove klasične vizualne lektire bacamo se na glavno jelo u vidu novih djela iz natjecateljske konkurencije. Nakon još jednog Blankovog edukativnog filma, ovoga puta o filmskom snimanju, veliku će pažnju sasvim sigurno privući sami vrhunci igranog, dokumentarnog i eksperimentalnog roda. Najprije je tu U plavetnilo Dubrovkinje s američkom karijerom Antonete Alamat Kusijanović, coming of age ambijentiran u idilični koločepski pejzaž, a posvećen prijateljstvu, ljubomori i požudi. Kao što je to za autoricu karakteristično, film je i pomalo alegorijski te uz snažnu simboliku teži pokazati i psihološke reflekse nasilja u obitelji.

Slijedi epizoda iz nove, još neprikazane sezone uspješne dokumentarne serije Betonski spavači Saše Bana posvećena Zagrebačkom velesajmu. Fantastično snimljeni, stručno, ali razumljivo popraćeni komentarima i intervjuima s protagonistima vremena, poduprti i bogatom filmskom arhivom, Betonski spavači u gledateljima znaju probuditi osjećaje nostalgije, razočaranja, ljutnje ili sjete, ali ne predstavljaju toliko zagovor prošlih utopijskih projekata, koliko objektivni uvid u arhitekturu i život koji se u njoj i oko nje sa svim svojim mijenama odvija iz desetljeća u desetljeće.

Program zaključuje Završni krug velikana hrvatske eksperimentale Vlade Kneževića — djelo o svojevrsnom postepenom oslobađanju pokretom nastalo u suradnji s japanskim plesačem i koreografom svjetskog glasa Takaom Kawaguchijem, a smješteno u pomalo distopijski, industrijski i cyber kontekst. Nakon projekcije, kao i svake večeri, slijedi festivalski party u Pop Up Summer Gardenu.

U 18 sati u prostorima Akademije dramske umjetnosti u Frankpanskoj ulici 22 otvara se izložba filmskih scenografija “In memoriam Vladimiru Tadeju”. Vladimir Tadej (Novska, 1925 — Zagreb, 2017) okušao se u brojnim granama filmotvorstva, a ovim se putem DHF u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom prisjeća prije svega njegovog “dizajna” hrvatskih klasika kao što su U oluji, Jubilej gospodina Ikla, Samo ljudi, Martin u oblacima i drugi. Njegov scenografski rad bio je velikog žanrovskog i stilskog raspona, a obuhvaćao je povijesne rekonstrukcije, maketne simulacije, naturalističke ambijente, zatečene ili priređene realističke eksterijere, studijski konstruirane interijere, stilizirane građanske salone iz prve polovice 20. stoljeća i suvremene poslijeratne stanove. Zato ga se opravdano smatra jednim od najboljih domaćih filmskih scenografa.