POČETNA

Jasna Zastavniković rođena je 1973. u Zagrebu, gdje je studirala filmsku i TV režiju na Akademiji dramske umjetnosti. Snimila je nekoliko kratkometražnih studentskih filmova: igrani Zločin i kazna (1994) i dokumentarne Droga (1994) i Ime majke, naranča (1995) za koji je nagrađena Rektorovom nagradom. Godine 2004. snimila je kratkometražni igrani film Zadnji dan kućnog ljubimca. Režirala je velik broj glazbenih spotova za sastave Jinx, Parni valjak, Pips, Chips & Videoclips, Stampedo, Svadbas, Zabranjeno pušenje, Goribor, za Lidiju Bajuk, Darka Rundeka, Gorana Barea, te mnoge namjenske filmove. Godine 1997. dobila je Oktavijana za najbolji hrvatski namjenski film za videospot sastava Stampedo, a njezin videospot Labin Art Express – Asshole uvršten je u program predstavljanja Hrvatske na EXPO-u Lisabonu 1998. Režirala je mnogobrojne emisije i serije za Hrvatsku televiziju, te segment omnibusa Transmanija (2016) prikazanoga na nekoliko regionalnih filmskih festivala.

Filip Tot rođen je 1987. u Osijeku. Studira filmsko i TV snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Enesa Midžića. Aktivan je kao direktor fotografije na TV projektima, filmovima i reklamama.

Mia Melcher rođena je 1986. u Zagrebu, gdje je 2011. magistrirala glumu na Akademiji dramske umjetnosti. Tijekom studija ostvarila je zapažene uloge u mnogobrojnim predstavama  koje su igrale u većini zagrebačkih kazališta. Glumila je u filmovima Posljednji bunar (2016), Kratki spojevi (2013), Hitac (2013), Simon Čudotvorac (2013), 7 seX 7 (2011), 9. ožujak (2010) i Mala noćna muzika (2008). Glumila je i u televizijskim serijama, a na Hrvatskoj televiziji osam godina vodi emisiju za djecu TV vrtić. Bila je nominirana za Nagradu hrvatskoga glumišta 2008. i 2010. Umjetnička je voditeljica projekta FreeDA, nadahnutoga životom i djelom umjetnice Fride Kahlo, koji spaja kazališnu s drugim umjetnostima.

Tiha K. Gudac je redateljica, scenaristica  i producentica rođena 1982. u Zagrebu. Diplomirala je produkciju na Akademiji dramske umjetnosti i ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Godinama je radila u nevladinom sektoru na projektima razvoja dijaloga u konfliktnim regijama, te je u okviru nekoliko producentskih kuća produciralaviše uspješnih dokumentarnih, igranih i namjenskih filmova. Kao redateljica, scenaristica i izvršna producentica radila je na nekoliko dokumentarnih serijala za Hrvatsku televiziju. S redateljskim prvijencem Goli (2014)osvojila je Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film te niz međunarodnih nagrada i priznanja. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Društva hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatskog društva filmskih djelatnika.

Arsen Oremović rođen je 1966. u Derventi. Diplomirao je komunikacije te magistrirao filmsku i TV režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Od 1991. do 2016. radio je kao novinar, filmski kritičar i urednik u Večernjem listu. Posljednjih godina primarno se bavi filmskom i TV režijom, a od 2015. je član Društva hrvatskih filmskih redatelja. Kao filmski redatelj debitirao je nagrađivanim dokumentarcem U braku sa švicarcem (2013), nakon čega je snimio kratke dokumentarne filmove Sudar u dvorcu (2014) i Tak kak je (2018), dugometražni dokumentarni film Treći (2016), te kratki igrani film Horvatovi (2015) i TV seriju Nesreća (2018).

Nikolina Barić je redateljica, producentica i scenaristica rođena 1982. u Zagrebu. Nakon završene Akademije dramske umjetnosti i Filozofskoga fakulteta radi kao redateljica kratkih igranih i dokumentarnih filmova, te piše scenarije. Godine 2018. osniva produkcijsku kuću Nikolina Barić j.d.o.o. u okviru koje producira vlastiti autorski film Doktorice, pem v’ grobeka. Režirala je kratke igrane filmove Maša (2009) i Nekako s proljeća (2008), te dokumentarni film Djevojčice iz banijske šume (2013) koji su se prikazivali na domaćim i inozemnim festivalima.

Danijel Labaš diplomirao je teologiju na Papinskome sveučilištu Gregoriani i doktorirao komunikologiju na Fakultetu društveno-komunikacijskih znanosti na Papinskome salezijanskome sveučilištu u Rimu. Izvanredni je profesor na Odsjeku za komunikologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje među ostalim predaje kolegij Film i religija, a nositelj je kolegija Povijest i teorija filma te Veliki režiseri europske kinematografije. Više godina pisao je filmske osvrte za kršćansku reviju Kana i katolički tjednik Glas Koncila. Predsjednik je Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

Irena Sever Globan diplomirala je teologiju na Katoličkome bogoslovnome fakultetu u Zagrebu i doktorirala komunikologiju na Fakultetu društveno-komunikacijskih znanosti na Papinskome salezijanskome sveučilištu u Rimu. Docentica je na Studiju komunikologije Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije vezane uz filmsku umjetnost (Povijest i teorija filma, Transcendentno u filmu), vizualne komunikacije i teorije medija. Aktivna je članica hrvatske sekcije Europskoga društva žena u teološkom istraživanju, kao i Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu. Bavi se i popularizacijom filmske umjetnost organizacijom i vođenjem Tribina filmova kršćanske tematike u Zagrebačkoj nadbiskupiji od 2010 (s Tomislavom Čegirom).

Tomislav Čegir diplomirao je povijest i povijest umjetnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Objavljuje tekstove o filmu, stripu i likovnim umjetnostima u više časopisa, suradnik je na Hrvatskoj radioteleviziji. Autor je i suautor više knjiga iz područja filma i filmologije. Dobitnik je godišnje Nagrade “Vladimir Vuković” za filmsku kritiku u 2009. Bavi se i popularizacijom filmske umjetnosti organizacijom i vođenjem Tribina filmova kršćanske tematike u Zagrebačkoj nadbiskupiji od 2010 (s Irenom Sever Globan).

Članovi žirija iz rubrike Mladi mladima Glasa Koncila: Marino Erceg, Lea Glasnović, Fabijan Hrnčić, Klara Jakobović, Martin Labaš i Zrinka Medak.

Mladen Maloča je novinar i urednik te član Izvršnog odbora Hrvatskoga helsinškog odbora. S Jožom Vlahovićem i Draženom Vukovom Colićem svojedobno je pokrenuo tjednik Danas i Novi danas, kojega je bio novinar i urednik. Danas je 1980-tih spadao u najznačajnija novinska izdanja, a zalažući se za reformiranje tadašnjega sustava, taj je tjednik ostavio dubok trag na medijskoj sceni, ne samo u Hrvatskoj nego i na prostorima Jugoslavije. Maloča je bio i glavni i odgovorni urednik Tjednika, a uz ostalo bio je osnivač i urednik Pečata, potom i Fokusa. Jedan je od utemeljitelja Hrvatskoga helsinškog odbora.

Laila Šprajc rođena je 1972. u Zagrebu. Studij sociologije, antropologije i specijalne edukacije završava na Sveučilištu u Haifi, u Izraelu. Moderatorica je Becavta metode, namijenjene poučavanju demokracije, tolerancije i ljudskih prava u obrazovanju odraslih i mladih. Više od 15 godina aktivna je u kreiranju i provedbi domaćih i međunarodnih obrazovnih i kulturnih programa, namijenjenih nacionalnim manjinama i posebno ranjivim skupinama. Autorica je više publikacija i prevoditeljica s hebrejskoga.

Marin Ilej rođen je 1980. u Zagrebu. Voditelj je Odjela komunikacija u Uredu UNICEF-a za Hrvatsku, gdje radi od 2014. U Fondu Ujedinjenih naroda za djecu zadužen je za komunikacijsku potporu programskim aktivnostima, koje obuhvaćaju područja ranoga razvoja djece, zaštite djece i potpore obiteljima. Sudjeluje u organizaciji javnih kampanja i projekata kao što su Festival prava djece, Dani medijske pismenosti i Muzej realnosti. Prije profesionalnog prelaska u humanitarno-razvojni sektor i UNICEF, desetogodišnje iskustvo u području komunikacija stekao je u privatnome sektoru, uz volonterski rad za Amnesty International.